25-godina-kontinuiteta-pouzdanosti

25 godina Advokatske kancelarije Stevanović

25 godina kontinuiteta pouzdanosti. Pružamo vrhunsku advokatsku uslugu.

Ne tako davne, 1996. godine u vrijeme sveopšte ekonomske tranzicije, te privredne i poslovne rekonstrukcije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u srcu Semberije, Bijeljini, koja doživljava svoj društveni preobražaj, te silom prilika ubrzano mijenja i prostorni identitet u nesigurne vode sopstvenog biznisa i vlastite težnje za promjenama radi boljeg sutra smjelo se upušta Vesna Stevanović, iskusni sudija i već uveliko poznati vrsni pravnik Bijeljine i okoline. Sa velikim idejama, entuzijazmom i novom vizijom advokatskog posla i djelatnosti pružanja pravne pomoći, ali sa malim mogućnostima, dana 1.3.1996. godine počinje lavovska borba za svojim mjestom žene advokata u jednoj prilično ruralnoj sredini sa uvriježenim predrasudama da ženi nije mjesto u svijetu biznisa, a naročito ne u advokaturi. Dan za danom, a potom godina za godinom ambicije, upornost, trud i prije svega danonoćni rad počinje da daje svoje plodove i „nevjerne Tome“ uviđaju da je advokatura stvar izbora, strasti i želje za pružanjem vrhunske usluge, a ne privilegija roda, porijekla ili položaja. Briljantni um, britak jezik, neprevaziđeni smisao za humor, a prije svega znanje, trud i iskustvo, te uspjeh u sporovima i kvalitet pružanja advokatskih usluga su vrlo brzo našli svoj put do srca klijenata, te počinje vrtoglavi uspon i širenje kako opsega pružanja pravnih usluga, tako i broja onih koji upravo Advokatsku kancelariju Stevanović prepoznaju kao sebi blisku i potrebnu. Nedugo nakon početka advokatske djelatnosti, ova kancelarija dobija pojačanje u vidu svršenog studenta prava, Miloša Stevanovića koji svojim vlastitim idejama, talentom, vizijom, znanjem i menadžerskim sposobnostima unosi novu svježinu u funkcionisanje iste, te kormilo poslovanja okreće od lokalnih i regionalnih, ka evropskim i svjetskim standardima. Stalno stručno usavršavanje u koje je ulagala ova kancelarija, kako na formalnom, tako i na neformalnom nivou, od pravničkih savjetovanja, seminara, pa sve do Univerziteta „Harvard“ u Sjedinjenim Američkim Državama, usavršavanja stranih jezika, ali i stalnu zainteresovanost za usvajanjima konkretnih efikasnih i djelotvornih načina poslovanja, te saradnja sa prestižnim advokatskim kancelarijama svijeta je zaokupirala pažnju širokog pravničkog miljea, od onih sa iskustvom, preko tek svršenih studenata, ali i samih studenata prava koji počinju da budu dio ovog skromnog, ali nesvakidašnjeg tima. Pa tako, Advokatska kancelarija Stevanović je kroz ovih 25 godina rada i postojanja uz nesebične, može se čak reći, pedagoške metode pružila priliku za sticanjem znanja, iskustva, prakse i pravničkih vještina nekoliko stotina lica, od kojih su mnogi postali vrsni pravnici, advokati, državni službenici, ali prije svega dobri ljudi. Ponosni na svoj tim, na ljude koji su temelje svojih pravničkih vještina stekli i „isklesali“ upravo radom, trudom i brigom ove Kancelarije, na klijente koji zadovoljni izlaze iz Kancelarije i vraćaju se opet, nekada po savjet i uslugu, a nekada po prijateljsku riječ i razgovor, na sve saradnike, prijatelje i poznanike opstajemo i trajemo 25 godina sa nadom da ćemo i dalje ustrajati u svojoj viziji i svjetskom standardu pružanja advokatskih usluga.

Za narednih 25 godina rada AK Stevanović!

dfsdfs

Kompanija “Pavgord” d.o.o. ulaže 70 miliona KM u Semberiju

Poslije uspiješno završenog postupka kupovine čuvenog “Žitoprometa”, “Pavgord” najavljuje velike investicije u gradu Bijeljina.

Kupovinom “Žitoprometa” završen je postupak stečaja i bijeljinski gigant počinje ponovo da radi i da se vraća u redovna poslovanja. Pored ulaganja od preko šest miliona KM tokom postupka stečaja, koje je u cjelosti vodila AK Stevanović, naš klijent “Pavgord” je donio odluku u vezi sa daljim investicijama.

Novi pogoni “Žitoprometa” će dobiti ulaganja od preko 10.000.000,00 KM kako bi se isti revitalizovali, te kako bi se pokrenula proizvodnja. U ovom momentu u toku su intenzivni radovi građevinskog tipa, ali isto tako i tehničko-tehnološkog radi osavremenjivanja procesa proizvodnje.

Pored navedenog, investitor “Pavgord” pripremio je 10.000.000,00 KM radi otkupa poljoprivrednih proizvoda tokom maja mjeseca 2021. godine. U vezi sa tim, AK Stevanović pružiće kompletnu podršku ovoj transakciji, gdje će se poštovati princip dnevne likvidature, te vršiti plaćanja odmah po predaji robe i to svim dobavljačima.

Sa ponosom ističemo da će AK Stevanović biti snažan partner zadužen za pravni dio u postupku izgradnje čuvenog kompleksa “Vanekov Mlin” u gradu Bijeljina. “Pavgord” će uložiti preko 50.000.000,00 KM u ovaj projekat, koji će pokrenuti značajnu domaću građevinsku operativu i promijeniti izgled grada. Vrijedan projekat će biti najveća invsesticija našeg klijenta u gradu Bijeljina do sada. Ukupna površina zgrade će biti 40.000 m2.

Podsjećamo, “Pavgord” je ranije uložio značajna sredstva u “Našu Banku” a.d. Bijeljina, koja je sada vodeća domaća banka na ovim prostorima sa kapitalnom osnovom i adekvatnošću kapitala koja odgovara savremenim trendovima bankarskog poslovanja i evropskoj regulativi.

dfsdfs

Paketi usluga povodom epidemije Covid 19 virusa

Covid-19 predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova sa kojima se čovječanstvo suočilo u moderno doba.

Pored najvećih problema zdravstvene prirode, veliki poremećaji su nastali u vezi sa poslovanjem svih kompanija, bez obzira na sferu biznisa kojim se bave, bilansne pokazatelje ili geografsku lokaciju poslovanja

Naše kompanije su prepoznale poteškoće poslovanja koje imaju naši klijenti, te smo formirali posebne pakete usluga kojima želimo da damo podršku u daljem održivom razvoju. Ove usluge su bez dodatnih naknada i plaćanja i dostupne su i fizičkim i pravnim licima.

Sve usluge koje nudimo pružamo partnerski u saradnji sa našom kompanijom “Standard Računovodstvene Usluge” d.o.o. Molimo Vas da nas kontaktirate putem telefona u Bijeljini 055 22 4444, odnosno 055 23 0000 ili putem emaila covid19@advokati-stevanovic.com

Usluge su dostupne i za nove klijente, ukoliko se odlučite za nas.

Seka Sabljić je zaštitno lice "Standard Group".
Odgoda plaćanja i refundacija obaveza kod Poreske uprave RS i FBIH
Zastupanje pred poslovnim bankama radi obezbjeđenja moratorijuma i dodatnih sredstava za likvidnost.
Pregovaranje sa dobavljačima, te definisanje pravnog i finansijskog okvira za odgode plaćanja obaveza

Paket koji se tiče Odgode plaćanja obaveza kod Poreske uprave Republike Srpske i Porezne uprave FBIH, kao i kod Poreske uprave Brčko Distrikta, podrazumijeva mogućnost da naše računovođe apliciraju u vaše ime kod poreskih uprava entiteta i BD, kako bi podnijeli zahtjeve za odgodu plaćanja po osnovu dospjelih poreskih obaveza, ili izvršili reprogram dolazećih obaveza. Napominjemo da je ovo moguće u zavisnosti od postojećih zakonskih rješenja, koja se znatno razlikuju u kantonima u Federaciji BiH.

Zastupanje pred poslovnim bankama radi obezbjeđenja moratorijuma i dodatne likvidnosti je paket u kome postupajući pravnici sa značajnim bankarskim iskustvom ispred Advokatske kancelarije Stevanović po dobijanju ovlašćenja pregovaraju sa bankama radi postizanja moratorijuma za klijente na tri ili šest mjeseci, te ukoliko je to potrebno dogovaraju odobravanje novih kreditnih sredstava za likvidnost.

Pregovaranje sa dobavljačima, te definisanje pravnog i finansijskog okvir radi odgode plaćanja obaveza je paket koji kombinovano pružaju “Standard” i AK Stevanović. Koristimo naše umijeće radi pregovaranja sa vašim dobavljačima, te maksimalno pokušavamo da sve obaveze, dospijeća ili druge važne elemente vašeg ugovornog odnosa reprogramiramo i kvalitetno složimo na zadovoljstvo klijenta.

dfsdfs

Privreda poslije Covid 19 epidemije

Pregled zakonskog okvira posljedica virusa

Tokom prethodnog perioda, čitav svijet, pa tako i Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina su zahvaćene pandemijom virusa Covid-19, odnosno virusom korona. Predmetni virus je doveo do uvođenja mnogobrojnih restriktivnih mjera, i to od proglašenja stanja nesreće na nivou FBiH, preko vanredne situacije i u konačnici i vanrednog stanja u Republici Srpskoj. Ovakve mjere su bile neophodne kako u preventivnom, tako i u represivnom smislu, sve u cilju sprečavanja nastanka i ublažavanja nastalih posljedica uzrokovanih ovim virusom. Kako je došlo do redukovanja ekonomskih tokova na globalnom nivou što de facto prouzrokuje pad globalnog bruto društvenog proizvoda i pojavu recesije, potrebno je da države i niži nivoi vlasti preduzmu mjere koje će na najbolji mogući način pomoći privredi i održati ekonomske aktivnosti u novonastaloj situaciji. Izuzetna vremena zahtijevaju izuzetne mjere. S tim u vezi, ovaj članak daje osvrt na neke od najznačajnijih mjera koje su donijete na entitetskim i lokalnim nivoima vlasti, i to s ciljem predupređenja nastalih negativnih posljedica za sve subjekte čiji je rad u uslovima vanrednog stanja i stanja nesreće uzrokovanog pandemijom virusa Covid-19 obustavljen ili otežan. Svi privredni subjekti bi trebao da budu upoznati sa mogućnostima koje im se pružaju, pa s tim u vezi iste da iskoriste kako bi na najlakši mogući način prebrodili krizu ograničenja privrednih aktivnosti.
Republika Srpska, kao jedan od entiteta Bosne i Hercegovine je dana 16.3.2020. godine donio Odluku o proglašenju vanredne situacije, a potom i Odluku o proglašenju vanrednog stanja, objavljenu u „Službenom glasniku Republike Srpske“ br. 31/20 od 2.4.2020. godine, a koja je stupila na snagu narednog dana, odnosno 3.4.2020. godine. Odgovarajuća izvršna vlast, i to u prvom redu Vlada, a potom od proglašenja vanrednog stanja i Predsjednik Republike Srpske, je donijela niz mjera u cilju pružanja neposredne i posredne pomoći za ublažavanje negativnih posljedica po privredne tokove izazvane predmetnim stanjem, i to:

  • Odluku o privremenoj odgodi plaćanja poreskih obaveza i Odluku o načinu izmirenja poreza na dohodak i doprinosa za mart 2020. godine, a koje su Uredbom sa zakonskom snagom o poreskim mjerama ublažavanja ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti Covid-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 objavljenom u „Službenom glasniku br. 35/20 od 10.4.2020. godine stavljene van snage, ali ne na način da su iste Odluke poništene, nego na način da je Uredba detaljnije regulisala date olakšice jer je omogućila produžavanje rokova za podnošenje godišnjih prijava, rokova za izmirenje poreskih obaveza, odložila ukidanje rješenja o odgođenom plaćanju poreskih obaveza, te donijela niz drugih mjera s ciljem davanja izvjesnih olakšica u prevazilaženju novonastale situacije koja se negativno odrazila na poslovanje privrednih subjekata. U prvom redu, predmetna odluka je omogućila poreskim obveznicima da poresku prijavu za porez na dobit u 2019. godini i poresku prijavu poreza na dohodak za 2019. godinu podnesu do 30.4.2020. godine, umjesto do 31.3.2020. godine. S tim u vezi, svi privredni subjekti koji nisu izvršili svoju zakonom propisanu obavezu prijave poreza na dobit i poreza na dohodak za 2019. godinu, isto mogu učiniti do kraja tekućeg mjeseca, odnosno mjeseca aprila. Takođe, pored navedenog, uplatiocima doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, a upisani su u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava produžen je rok za prijavu godišnjeg obračuna doprinosa za 2019. godinu, a koji mogu prijaviti do 30.4.2020. godine, umjesto do ranije predviđenog 31.3.2020. godine. Nadalje, pored obaveza koja se tiču obaveznih prijava za 2019. godinu, date su olakšice i u pogledu plaćanje taksi i prijavu istih za tekuću, 2020 godinu, pa tako obveznici komunalne takse za 2020. godinu, te obveznici posebne republičke takse – preduzetnici kojima je rok za prijavu i plaćanje u visini od 50% iste zakonom određen za dan 31.3.2020. godine, mogu prijaviti do 30.4.2020. godine. Nadalje, predmetnom Uredbom Predsjednika Republike Srpske produženi su i rokovi za izmirenje poreskih obaveza, pa je tako rok za plaćanje poreza na dobit i poreza na dohodak za 2019. godinu produžen do 30.6.2020. godine, što se isto odnosi i na plaćanje naknada za unapređenje opštekorisnih funkcija šuma i protivpožarne naknade. Pored produženja roka za plaćanje navedenih obaveza, svim poreskim obveznicima koji imaju poteškoće u poslovanju zbog koji ne uspiju do naznačenog datuma, odnosno do 30.6.2020. godine da izmire naprijed navedene obaveze daje se mogućnost da Poreskoj upravi Republike Srpske podnesu zahtjev za plaćanje ovih obaveza u ratama do kraja 2020. godine u kom slučaju su dužni da podnesu odgovarajuću pisanu izjavu o poteškoćama koja se podnosi najkasnije do 30.6.2020. godine. Bitno je napomenuti da u slučaju ovakvog modaliteta isplate navedenih obaveza kamata na plaćanje koje je odgođeno neće biti obračunata i naplaćena. Nadalje, i oni poreski obveznici koji su vlasnici nepokretnosti će uredno dobiti račun za plaćanje poreza koji će biti izdati najkasnije do 30.6.2020. godine, ali rokovi plaćanja istog su produženi na način da prvi dio poreza na nepokretnosti se mora izmiriti do 30.9.2020. godine, a drugi dio obračunatog poreza na nepokretnosti do 30.12.2020. godine. Prilikom donošenja mjera koje olakšavaju prevazilaženje nastale krize i situacije, uređena je i visina propisanog minimuma godišnjeg poreza koji plaćaju poreski obveznici koji imaju status malog preduzetnika, i koji ne može biti manji od 240,00 KM, sa napomenom da status malog preduzetnika imaju fizička lica koji obavljaju samostalnu djelatnost, a da nisu advokati notari, inžinjeri, arhitekte, poreski savjetnici, stečajni upravnici, tumači, prevodioci, novinari, umjetnici, sportisti i drugi, te koji ne zapošljavaju više od tri radnika, ne ostvaruju godišnji prihod veći od 50.000,00 KM i ne ostvaruju prihod zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti. Nadalje, posebne mjere se odnose na one poreske obveznike kojima je zabranjen i ograničen rad ili smanjena poslovna aktivnost u uslovima vanredne situacije i vanrednog stanja. Pa tako, svim poreskim obveznicima, a koji od ranije imaju odobreno odgođeno plaćanje poreskog duga, za vrijeme vanrednog stanja i vanredne situacije se neće ukidati rješenje o odgođenom plaćanju, te u periodu ovog stanja neće se obračunavati kamata, počevši od rata koja je dospijela u martu 2020. godine, sa napomenom da su poreski obveznici koji imaju poteškoće u poslovanju i koriste se ovim pravom dužni da podnesu Poreskoj upravi Republike Srpske odgovarajuću izjavu o poteškoćama u poslovanju. Ono što je jako bitno istaći, da svi poslodavci, pravna lica i preduzetnici, te lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a kojima je odlukom Republičkog štaba za vanredne situacije, odnosno gradskog ili opštinskog zabranjeno obavljanje djelatnosti i koji su isplatili plate za mjesec mart 2020. godine, na teret Fonda solidarnosti će istima biti obezbjeđena sredstva za plaćanje poreza i doprinosa za predmetni mjesec, uz obavezu za poslodavce i lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti da Poreskoj upravi podnesu pismenu izjavu sa zahtjevom za saniranje posljedica izazvanih virusom korona najkasnije do 11.5.2020. godine, i to za mart 2020. godine. Zaposlenim kod pravnih lica i preduzetnika, kao i nosiocima samostalnih djelatnosti koji tu djelatnost obavljaju kao osnovnu, a kojima je odlukom Štaba zabranjeno obavljanje djelatnosti ili koji su prestali sa radom kao posljedica djelovanje pandemije isplatiće se iznos najniže plate prije oporezivanja (520,00 KM) i na tu najnižu platu obračunaće se i isplatiti doprinosi, i to za april 2020. godine, a koji će se obezbjediti iz Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, s tim što lica koja žele i ispunjavaju uslove za ostvarivanje ovih prava moraju da podnesu zahtjev Poreskoj upravi Republike Srpske najkasnije do 10.6.2020. godine za april 2020. godine. Dakle, predmetnim mjerama su poslodavcu maksimalno olakšani nameti koje ima prema zaposlenom, odnosno koje ima prema državi za zaposleno lice. Ovim mjerama se zapravo želi postići značajno rasterećenje privrednih subjekata u pogledu radne snage koja je jedan od tri ključna elementa procesa proizvodnje i opstanka svakog privrednog subjekta, te zadržati što veći broj lica u radnom odnosu, kako bi odmah nakon okončanja iste došlo do nesmetanog obavljanja procesa rada za sve privredne subjekte kojima je rad bio zabranjen ili onemogućen usljed predmetnog stanja.
  • Pored već pomenute Uredbe, odnosno Odluka Vlade koje su prethodile istoj, postoji niz drugih akata donijetih od strane Vlade i drugih tijela, a koji predstavljaju suštinski mjere podrške privrednim subjektima i olakšice za prevazilaženje nastale situacije, a jedna od takvih je i Odluka o tromjesečnom moratorijumu otplate glavnice i kamate i to za obaveze pravnih lica i preduzetnika kojima su sredstva plasirana direktno ili posredno putem finansijskih posrednika ili direktno iz fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske. Dakle, IRB će omogućiti svim korisnicima njenih sredstava, pravnim licima i preduzetnicima da upute zahtjev za tromjesečni moratorijum na otplatu glavnice i kamate uz produženje roka otplate za još tri mjeseca. Ova Odluka je objavljena u „Sl. gl. RS“ br. 28/20 od 27.3.2020. godine, a stupila je na snagu već narednog dana, odnosno 28.3.2020. godine.
  • Agencija za bankarstvo je dana 20.3.2020. godine donijela Odluku o privremenim mjerama bankama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Covid-19, a koja je objavljena u „Sl. gl. RS“, br. 27/20 od 24.3.2020. godine i koja je stupila na snagu već narednog dana. Predmetnom Odlukom su predviđene mjere za fizička i pravna lica čija je kreditna sposobnost usljed negativnog uticaja pandemije virusnog oboljenja Covid-19 pogoršana, odnosno čiji su izvori otplate usljed toga smanjeni i onemogućeno mu je plaćanje kreditnih obaveza. Ovu mjeru u odnosu na svoje klijente, a time naravno i na privredne subjekte mogu primjenjivati sve banke u sa sjedištem u Republici Srpskoj, a kojima je Agencija za bankarstvo Republike Srpske izdala dozvolu u rad. Najznajačajnija mjera koja se može primjeniti je takozvani moratorijum, a koji podrazumijeva odgodu plaćanja kreditnih obaveza za određeni vremenski period, pored moratorijuma koji se odobrava kao posebna mjera, banka je ovlaštena do konačne odluke o posebnoj mjeri da primjeni ovaj modalitet stopiranja otplate dugovanja, a sve dok traje vanredna situacija, odnosno vanredno stanje i stanje prirodne nesreće, a kada će konačnu odluku o eventualnoj posebnoj mjeri donijeti u dogovoru sa klijentom i u odnosu na opštu likvidnost subjekta nakon ukidanja navedenih stanja. Za vrijeme moratorijuma otplate kreditnih obaveza je bitno istaći da se ne obračunava kamata u periodu koji može biti do 6 mjeseci, niti se smije povećavati ugovorena kamatna stopa, niti naplaćivati naknada za promjenu kreditnog režima. Osim moratorijuma, kao mjere koja se može odobriti svim subjektima koji imaju poteškoće u otplati svojih kreditnih obaveza, moguće je ugovoriti i odgovarajući grejs period, i to za otplatu glavnice ukoliko je riječ o kreditu koji se otplaćuje anuitetno na period duži od šest mjeseci, produženje roka za otplatu kredita, produženje roka dospijeća za otplatu kredita sa jednokratnim dospijećem, a u koju vrstu spadaju i revolving krediti, kao i prekoračenja po transakcionom računu odobrenim na period duži od šest mjeseci, odobravanje dodatnih sredstava za prevazilaženje trenutnih poteškoća sa likvidnošću, te druge mjere koje se pokažu kao adekvatne u svakom konkretnom slučaju, a koje klijent i banka ustanoviti nakon procjene cjelokupne situacije. Ovi modaliteti u pogledu otplate kreditnih zaduženja i drugih bankarskih zaduženja u velikoj mjeri može olakšati prevazilaženje krize privrednim subjektima, s obzirom da ukoliko isti ne rade ili rade sa smanjenim kapacitetom za očekivati je nemogućnost urednog izvršavanja svojih redovnih kreditnih obaveza. Međutim, bitno je napomenuti da se ovakve mjere mogu odobriti samo privrednim subjektima koji nisu u momentu nastanka predmetne situacije imali kašnjenja u plaćanju duža od 90 dana, to jeste da su isti redovno ili uglavnom redovno izvršavali svoje obaveze koje imaju prema bankama. Slična mjera je donijeta i u odnosu na Mikrokreditne organizacije, odnosno koja na skoro identičan način reguliše mogućnosti povlastica i posebnih mjera za klijente pogođene negativnim posljedicama virusnog oboljenja Covid-19, a koja je predviđena Odlukom o privremenim mjerama mikrokreditnim organizacijama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Covid-19, objavljenom u „Sl. gl. RS“ br. 30/20 od 1.4.2020. godine i koje su stupile na snagu dana 2.4.2020. godine.
  • Pored navedenih mjera, Vlada Republike Srpske nije zanemarila ni poljoprivredne proizvođače, a koji predstavljaju bitan faktor u očuvanju privrednih tokova i stvaranju novih vrijednosti. S tim u vezi, izmjenjen je Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela na način da podsticajna sredstva mogu ostvariti i poljoprivredna gazdinstva koja u Poreskoj upravi nisu prijavila obavezu doprinosa za 2019. godinu i nisu izmirila obaveze po osnovu protivgradne zaštite, te je omogućeno ostvarivanje prava istima na podsticaj za regresirano dizel gorivo, premije za mlijeko i premije za proizvodnju merkantilne pšenice za 2020. godinu, a što u velikoj mjeri povećava broj poljoprivrednih gazdinstava koja mogu ostvariti podsticajna sredstva, te time stvoriti nove proizvodno-poljoprivrednih vrijednosti kojima se obezbjeđuju odgovarajuće zalihe za buduće periode i rezerve koje se mogu plasirati kako na domaće, tako i na inostrano tržište.

Za razliku od Republike Srpske, a koja je već usvojila niz konkretnih mjera za ublažavanje negativnih posljedica nastalih pandemijom virusa Covid-19 i koje su stupile na snagu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je zbog različitog statusa i položaja, tj. zbog činjenice da je u datom entitetu proglašeno samo stanje nesreće, te zbog svog decentralizovanog uređenja u smislu kantonalnih jedinica, donijela samo prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, a koji je na hitno usvajanje Parlamentu FBiH proslijedila dana 6.4.2020. godine. Takođe, ista je predložila izmjenu Zakona o radu, a kako bi na adekvatan način se regulisalo pitanje skraćivanja i preraspodjele radnog vremena, slanja radnika na plaćena i neplaćena odsustva i godišnje odmore, sve u cilju pružanja izvjesnih olakšica poslodavcima i primjene mjera u odnosu na zaposlene koje će biti u zakonskim okvirima. Prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica podrazumijeva:

  • Subvencionisanje doprinosa za obavezna osiguranja, i to u iznosu od 244,85 KM mjesečno, odnosno u propisanom iznosu za samostalne preduzetnike, po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plate za april 2020. godine i svaki naredni mjesec uključujući i obračun za isplatu plate nakon prestanka stanja nesreće uz uslov da su poslovnim subjektima i preduzetnicima izmirene obaveze za doprinose i porez na dohodak zaključno sa februarom 2020. godine i bez obzira na činjenicu da li je riječ o poslovnim subjektima koji su u fiskalnom sistemu;
  • Obustava obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode za vrijeme trajanja stanja nesreće i 90 dana od prestanka proglašenja stanja nesreće;
  • Ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit;
  • Ukidanje obaveza plaćanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti;
  • Prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, i to sve do isteka 10-og dana od dana prestanka navedenog stanja;
  • Prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko-povjerilačkim odnosima počevši od 1.3.2020. godine do isteka 30-og dana od dana prestanka stanja nesreće;
  • Prekid prinudne naplate;
  • Održavanje stabilnosti i pravovremenih isplata penzija, invalidnina i drugih socijalnih davanja koja će se osigurati uštedama u okviru budžeta Federacije BiH za 2020. godinu;
  • Odgađanje primjene propisa koji se tiču namjenskog korištenja sredstava dok traje stanje nesreće i 180 dana po prestanku nesereće;
  • Uspostava Garantnog fonda koji će izdavati Razvojna banka FBiH i čija inicijalna sredstva u iznosu od 80.000.000,00 KM biti obezbjeđena iz raspoloživih sredstava Vlade FBiH iz komisionih poslova i namjenskih depozita.

Međutim, ovaj prijedlog mjera još uvijek nije stupio na snagu, odnosno nije usvojen od strane Parlamenta FBiH, tako da su na području ovog entiteta trenutno na snazi samo one mjere koje su donijete i usvojene na nivoima kantona, a koji imaju diskreciono pravo da u skladu sa stanjem pandemije na svojoj teritoriji donesu odgovarajuće ekonomske mjere u skladu sa raspoloživim sredstvima iz kantonalnih budežta. Ono što je bitno još istaći jeste da je Koordinacioni odbor za stabilizaciju privrede i sanaciju negativnih posljedica pandemije u FBiH predložio niz aktivnosti u saradnji sa Vladom FBiH kao što je uspostava posebnog fonda za stabiliaciju privrede s ciljem podrške kompanija izvoznica u prvom redu, ali i kompanija iz ostalih sektora, a naročito transporta i turzima, podršku restruktruiranja kreditnih aranžmana putem regresiranja kamatnih stopa uz uslov da se ne otpuštaju zaposleni radnici, uspostava garantnog fonda, uvođenje moratorijuma na otplatu kredita za subjekte čije je poslovanje ugroženo zbog širenja pandemije, te uspostavu odgovarajućih kreditnih linija za ovakve privredne subjekte od strane Razvojne banke FBiH i niz drugih mjera.
Pored navedenih mjera donijetih na entitetskim nivoima za ublažavanje negativnih posljedica virusa Covid-19 u odnosu na privredne subjekte, i same jedinice lokalne samouprave su u skladu sa svojim mogućnostima donijele izvjesne ekonomske mjere koje služe lakšem prevazilaženju predmetne krize za sve privredne subjekte kojima je rad zabranjen, otežan ili u velikoj mjeri nerentabilan zbog novonastale situacije. Glavni grad Republike Srpske, Banja Luka, usvojio je niz ekonomskih mjera koje pružaju dodatne olakšice poslovnim subjektima (pravna lica i samostalni preduzetnici) čije je sjedište na teritoriji grada i kojima je zabranjeno, ograničeno ili otežano obavljanje djelatnosti na osnovu akata Republičkog/Gradskog štaba za vanredne situacije, te za zakupce poslovnih prostorija koji su u ugovornom odnosu sa Gradom. Pa tako, dana 15.4.2020. godine objavljen je Javni poziv poslovnim subjektima u gradu Banja Luka, a kojim su predviđene sljedeće mjere za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti Covid-19 izazvane virusom SaRS- CoV-2:

  • Subvencije za iznos komunalne takse za isticanje poslovnog imena za mjesece mart, april i maj 2020. godine, i to u iznosu od 100% za poslovne subjekte kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti, odnosno u visini od 50% od alikvotnog dijela komunalne takse za poslovne subjekte kojima je rad ograničen ili otežano obavljanje djelatnosti. Ova subvencija se odnosi samo na one subjekte koji sa danom 31.12.2019. godine nemaju dospjelih, a neizmirenih obaveza prema Gradu Banja Luka po osnovu komunalne takse za isticanje poslovnog imena, a rok za podnošenje prijave za ovu vrstu subvencije je 31.12.2020. godine.
  • Subvencije za naknadu za zauzimanje javnih površina za mjesece mart, april i maj 2020. godine u visini njihove obaveze od 100% za poslovne subjekte kojima je rad zabranjen, odnosno u visini od 50% za poslovne subjekte kojima je rad ograničen. Ova subvencija se odnosi samo na one poslovne subjekte koji sa danom 31.12.2019. godine nemaju dospjelih, a neizmirenih obaveza prema Gradu Banja Luka po osnovu naknada za zauzimanje javnih površina, a rok za podnošenje prijave za ovu vrstu subvencije je 31.12.2020. godine.
  • Subvencija iznosa redovne kamate na kredite za poslovne subjekte koji se kreditno zadužuju za finansiranje obrtnih ili osnovnih sredstava za likvidnost ili za refinansiranje kredita, gdje iznos kredita nije veći od 50.000,00 KM, a ugovor o kreditu je zaključen nakon 12.4.2020. godine i rok otplate kredita nije duži od tri godine. Subvencija se može odobriti ako je kamatna stopa do 3,5% na ugovoreni cjelokupan iznos redovne kamate, odnosno ako je kamatna stopa veća od 3,5% na ugovoreni iznos kredita, uključujući i promjenljivu kamatnu stopu – za dio redovne kamate obračunate po stopi od 3,5% na ugovoreni iznos kredita, a preostala razlika pada na teret korisnika subvencije. Ova subvencija se može odobriti subjektima koji na dan 29.2.2020. godine nemaju dospjelih, a neizmirenih obaveza prema Gradu po bilo kom osnovu, a rok za podnošenje prijave za ovu vrstu subvencije je 31.12.2020. godine.
  • Odobravanje moratorijuma u otplati duga koji su poslovni subjekti dužni da plate u korist budžeta Grada Banja Luka, a koji imaju zaključene ugovore i sporazume o vansudskim i sudskim poravnanjima o odgođenom plaćanju duga po osnovu taksi, naknada i drugog duga. Moratorijum, odnosno zastoj u otplati duga može se privremeno odgoditi u trajanju do šest mjeseci, a nakon isteka odobrenog roka za odgodu plaćanja isto se nastavlja na način da se period otplate produžava za odobreni period, sa napomenom da se za vrijeme perioda moratorijuma kamata neće obračunavati. Korisnik moratorijuma može biti samo lice koje na dan 1.3.2020. godine nema dospjelih, a neizmirenih obaveza prema Gradu po osnovu zaključenih ugovora ili sporazuma, dok je krajnji rok za podnošenje prijave 30.6.2020. godine.
  • Oslobađanje plaćanja zakupnine imaju zakupci koji su u ugovornom odnosu sa Gradom po osnovu ugovora o komercijalnom zakupu ili je riječ o zakupcima pod posebnim uslovima, a kojima je zabranjen rad ili ograničeno radno vrijeme, i to za period od tri mjeseca 2020. godine za komercijalne zakupce kojima je pretežna djelatnost obuhvaćena zabranom rada i za zakupce pod posebnim uslovima, odnosno za period od dva mjeseca za zakupce kojima je pretežna djelatnost obuhvaćena ograničenjem trajanja radnog vremena. Rok za podnošenje prijave za ovu vrstu olakšice je 31.12.2020. godine.

Kada je riječ o Bijeljini, kao jednom od značajnijih i razvijenijih gradova u Republici Srpskoj, na sjednici Skupštine grada Bijeljina održanoj dana 16.4.2020. godine donijeto je niz ekonomskih mjera, takođe za sprečavanje negativnih posljedica po poslovne subjekte nastalih usljed pandemije virusa Covid-19, a koje se sastoje od:

  • Odobravanje moratorijuma na plaćanje dospjelih rata za naknadu i rentu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta u periodu od dva mjeseca;
  • Oslobađanje plaćanje zakupnine privrednicima koji koriste poslovne prostore koji su u vlasništvu grada Bijeljina, i to za komercijalne zakupce kojima je zabranjen rad na period od tri mjeseca, dok za komercijalne zakupce kojima je djelimično ograničen rad na period od dva mjeseca. Takođe, ovom odlukom su obuhvaćeni i nekomercijalni korisnici kojima Grad plaća zakupninu, na način da su istom odlukom oslobođeni plaćanja PDV-a, te da će isti biti plaćen na teret Grada;
  • Davanje saglasnosti na povećanje Agrarnog fonda za 500.000,00 KM, odnosno budžeta na stavci podsticajna sredstva poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini, a koja novčana sredstva će se raspodjeliti poljoprivrednim proizvođačima u vidu podsticaja, a u skladu sa njihovim zahtjevima i potrebama u cilju olakšavanja obavljanja poljoprivredne djelatnosti za poljoprivrednike, a kako bi se što veće površine obradivog zemljišta iskoristile u cilju poljoprivredne proizvodnje, odnosno uvećanju stočarskog fonda, a čime će u konačnici doći do uvećanja obima primarne proizvodnje i stvaranja odgovarajućih domaćih zaliha za zadovoljavanje tržišta.

Ovaj tekst daje kratak osvrt na neke od mjera koje su usvojene u cilju ublažavanja posljedica nastalih epidemijom virusa Covid-19 na području Bosne i Hercegovine, te koje poslovni subjekti u svakom slučaju treba da iskoriste u cilju što lakšeg vraćanja u redovne privredne tokove, normalizovanja rada i obavljanja svoje djelatnosti. Isti je izrađen u cilju informisanja svih poslovnih subjekata u BiH, a naročito klijenata „Standard Group“ i Advokatske kancelarije Stevanović koja i u ovim teškim vremenima sveopšte ekonomske krize i poremećenih privrednih tokova brine o svojim klijentima i njihovim interesima, te želi da pravovremenim informisanjem i korištenjem odgovarajućih instrumenata, ekonomskih mjera koje su donijete na nivou entitetskih, kantonalnih i lokalnih jedinica zajedničkim snagama prebrode nastalu krizu i nastave sa normalnim funkcionisanjem i poslovanjem.

dfsdfs

Pomažemo buđenje preduzetničkog duha

Advokatska kancelarija Stevanović imala je čast da bude pozvana da pomogne i osmisli da se u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini po prvi put kreira investiciona platforma koja će imati za cilj da omogući da se svako ko je preduzetnički nastrojen prijavi radi finansiranja projekata i ulaska u zajednički biznis. AKS je stvorila investicionu platformu kroz kompaniju “Inovativna Korporacija” d.o.o. čiji su vlasnici respektabilne kompanije sa iskustvom u investiranju i koji su poznati na domaćem tržištu.

“Inovativna Korporacija” je kompanija za investicije i upravljanje drugim privrednim društvima. Osnovni zadatak je stvaranje nove vrijednosti za vlasnike, partnere sa kojima se pravi biznis, kao i za zajednicu u kojoj se živi. Suština biznisa je stvaranje mogućnosti za mlade u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ali isto tako i ljude sa iskustvom i idejama, da svoje želje pretoče u poslovnu realnost i ostanu ovdje u našoj zemlji kroz uzimanje aktivnoog učešća u preduzetničkom stvaranju.

“Inovativna korporacija” d.o.o. ima dva ciklusa u investiranju:

a) Anđeosko investiranje u nove kompanije

Najbliže objašnjenje funkcionisanja i rada “Inovativne Korporacije” u ovom segmentu je “Angel Investment Company”. Kompanija ulaže u biznise i ideje koji nemaju finansijsku podršku i mogućnosti finansiranja od strane klasičnih banaka, ali imaju veliku perspektivu. Zajednički sa vlasnicima ideje se stvaraju privredna društva, uzima se aktivno učešće u njihovom radu, pronalaze tržišta, pomaže finansijski kompletan proces stvaranja, te zajednički nakon toga ubiraju plodovi rada ili se kompanija prodaje trećim licima. Investiranje u novu ideju, nakon što ona dobije odobrenje od Investicionog komiteta “Inovativne Korporacije” podarzumijeva da se osnuje zajednički d.o.o. u kome “Inovativna Korporacija” d.o.o. dobija udio za kapital koji ulaže, dok investitor dobija takođe vlasnički udio koji se ugovori. Shodno tome, kompanija počinje da funkconiše i zadatak “Inovativne Korporacije” je da se novo-osnovanoj kompaniji obezbijedi likvidnost, ali i da se pomogne da ona ima zdrave bilanse, kvalitetno upravljanje i vrhunski proizvod. Naravno, vlasnici ideje su suština cijele priče i “Inovativna Korporacija” maksimalno pomaže da njihova ideja dobije svoj život i energiju na tržištu i počne da stvara, čime bi novoosnovano društvo počelo svoj odvojeni život. U dogovoru sa vlasnikom ideje, može se dogovoriti da “Inovativna Korporacija” ostane strateški dugoročni partner ili da se poslije nekog vremena proda biznis uz naknadu koja je transparentna od samog početka.

Za vrijeme trajanja zajedničke kompanije, “Inovativna Korporacija” nije pasivni posmatrač, nego sa svojim znanjem i iskustvima uzima aktivno učešće kod svih poslovnih procesa: bez obzira da li je u pitanju aplikacija za mobilne telefone ili se radi o dobroj ideji koja pomaže servisiranje liftova, ili je u pitanju online shop ili nešto slično, analizraju se sve aktivnosti, procesi i donose zaključci. U ovoj prvoj fazi, “Inovativna Korporacija” nosi daleko više rizika nego što bi to učinile banke, na primjer, ali smo svjesni da bez rizika nema profita.

b) Investiranje u postojeće biznise

Veliki dio portfolija “Inovativne Korporacije” pokriva investiranje u postojeće biznise koji su od ranije prisutni na tržištu, ali im nedostaje kapitala. U tom slučaju, Korporacija ulazi kao suvlasnik u “d.o.o.” koji je nosilac poslovnih aktivnosti, na način da se isti dokapitalizuje, ali istovremeno se ulazi i u sve upravljačke strukture kompanije.

Tom metolodogijom, firma se podržava finansijski, ukoliko ona ne može ili nije sposobna da dobije kreditno zaduženje kod poslovnih banaka, te nastavlja dalje svoje aktivnosti.

Takođe, pored tog ulaganja, “Inovativna Korporacija” postaje aktivni partner koji procese u kompaniji pažljivo analizira, te po potrebi predlaže rješenja ili dovodi partnere koji bi mogli na ovaj način podrže funkcionalnost biznisa.

Sfere u kojima se ulaže su različite: od IT rješenja raznog tipa, do kompanija za nekretnine, kompanija za pametna rješenja, preko proizvodnih kompanija. Otvoreni smo potpuno za saradnju.

Kod analize u postojeće biznise, “Inovativna Korporacija” vrši due dilligence (dubinsku analizu) poslovnih aktivnosti, kako sa ekonomske, tako i sa pravne strane. Međutim, daleko je važnija energija vlasinka biznisa i njegova vizija. “Inovativna Korporacija” je spremna da nosi velike rizike, ako se vidi da tu postoji žar i želja za stvaranjem. Korporacija je spremna da čeka povrate na investiciju dugo vremena, ali ako je posao održiv i ako ima svoj smisao i posebnu komparativnu prednost na tržištu u odnosu na druge slične biznise.

AK Stevanović je pomogla stvaranju platforme i osmislila kompletan sistem rada i funkcionisanja ovog biznisa koji je pionirski po mnogo čemu na ovim prostorima.

Kontakt u AKS:
Miloš Stevanović, 055230000
Stefan Cvijetić, 055224444

zit-1

Kako zašititi radnička prava u “Žitoprometu”, a sačuvati sistem na opšti interes svih građana

“Žitopromet” a.d. Bijeljina je najveći gigant Semberije u domenu pekarske industrije, ali isto tako i proizvodnje hrane za životinje, premiksa i slično. Takođe, kompanija je vlasnik najvećih silosa za čuvanje pšenice, kukuruza i predstavlja okosnicu funkcionisanja na hiljade poljoprivrednih proizvođača ovog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Advokatska kancelarija Stevanović je pravni zastupnik 120 radnika koji već godinu dana nemaju redovna primanja, s obzirom da su računi ovog bijeljinskog giganta blokirani. Međutim, radnici su kod angažmana naše kompanije imali i dodatni zahtjev: da se firma revitalizuje, a ne samo da se naplate primanja koja su zaostala.

U tom smislu, preduzeli smo niz različitih mijera i aktivnosti kako bismo i sadašnjeg vlasnika, ali i povjerioce, usmjerili na aktivan pronalazak strateških investitora da bi biznis bio što je više održiv i ponovo počeo sa funkcionisanjem. Naš obim aktivnosti je podrazumijevao i zastupanje pred sudovima, ali i potencijalnim investirorima koji bi kompaniju u postupku stečaja pred sudom kupili ili na drugi način.

Svi radnici su složni u tome da se podnese zahtjev za pokretanje stečanog postupka, kako bi kroz sudski okvir došlo do pronalaska strateškog investitora, a time i do ponovnog pokretanja proizvodnje. Svaki korak koji je preduziman je vrlo pažljivo koordinisan sa Sindikalnom organizacijom “Žitoprometa”, te su sve aktivnosti usmjerene da se ispune svi ciljevi koji su zajednički postavljeni: da se bijeljinski gigant vrati na staro mjesto koje mu pripada, da radnici imaju redovna primanja i naplate ranija potraživanja, ali i da poljoprivredni kraj bude ponosan na svoj najveći prehrambeni sistem.

AK Stevanović je zajedno sa predstavnicima Sindikalne organizacije “Žitoprometa” Dušanom Tomićem i Milenom Tošković dana 25.6.2019. godine održala press konferenciju na kojoj je javnost obaviještena o razlozima pokretanja stečajnog postupka i drugim važnim pitanjima, a sve usmjereno na pokušaj da se firma očuva.

Kompletnu konferenciju za medije možete pogledati na ovom video snimku.

Saopštenje za medije možete preuzeti na ovom linku.

andjeoska-investicija

Zašto nam trebaju “anđeoski investitori” ?

Naši krajevi često su definisani kao “emerging market”, tj. tržišta koja su tek u povoju i koja svojim aktivnostima predstavljaju začetak poslovne kulture koja dobija svoje pozicioniranje na globalnom mjestu. Republika Srpska, a svakako i Bosna i Hercegovina, tek treba da se posvete kreiranju poslovnog okruženja u kome će se svako ko investira pa makar i jednu marku osjećati sigurno i vjerovati da sudski sistem omogućava povrat svake investicije, na fer i razuman način.

U tom smislu, jedna od tema o kojoj se još uvijek ne govori kod nas, ali koja će sigurno u vrlo kratkom roku dobiti svoje mjesto je pojava tzv. “angel investing” (anđeoskog investiranja). U kratkim definicijama, anđeoski investitor je pojedinac ili kompanija, a često i fond, koji ulaže u poslovne ideje jednog ili grupe lica koja nemaju obično ništa da ponude kao garancije za svoj biznis osim te ideje. Faktički, to su investitori koji djeluju vrlo često i hazarderski: kao garancije za ulaganja ne dobijaju ništa osim akcija u kompaniji koju će finansirati, odnosno udjele u društvu sa ograničenom odgovornošću. Podsjećanja radi, bankarski sektor u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ubraja se u red visoko konzervativnih bankarskih tržišta, pa u tom smislu ne treba da čudi činjenica da se banke, iako prelikvidne, često odlučuju da ne finansiraju start up kompanije, imajući u vidu visoko postavljene uslove rezrevisanja sredstava na kredite koji nisu pokriveni dobrim kolateralima.

Anđeosko investiranje je zato idealna solucija za ljude koji imaju ideje. Investitori ovog tipa su najčešće fizička lica, dakle pojedinci, koji su uspjeli da akumuliraju odgovarajuća sredstva i koji su spremni da nose rizike investiranja u biznis koji je tek negdje dobro razrađena misao. Međutim, ne treba da buni da li u našem poslovnom okruženju već ima ovakvih načina investiranja. Svakako da ima, međutim, ono što nedostaje je institucionalni okvir koji bi ovaj vid investiranja podržao značajnije, a time i uveo poreske olakšice ili druge beneficije iz razloga što “anđeli investitori” dirketno utiču na stvaranje nove vrijednosti, zapošljavanje ljudi, ali isto tako i kapital stavljaju u pogon. Nije nešto novo kod nas, da se sva prijatelja, poznanika ili dva rođaka i silčno, nađu, dogovore da krenu u biznis i on počne da funkcioniše. Samo je potrebno da se na adekvatan način postojeći pravni sistem redefiniše u dijelu podrške ovakvoj vrsti preduzetništva, ali isto tako i da se postavi odgovarajući okvir koji će i poreski i računovodstveno tretirati ovu investiciju.

Anđeosko investiranje povlači mnogo pitanja za sobom. Jedno od najinteresantnijih svakako jeste pravno i način kako kroz sadašnje pozitivne propise organizovati investiranje. Naravno, glavna stvar je definisati kako i na koji način da se investitor osigura da ono što daje jeste zaštićeno. Ovdje postoji očigledno visok rizik investicije, pa moglo bi se govoriti čak i hazarderski. Ali, moramo da se prisjetimo da bez rizikovanja nema profita, s tim da je kod anđeoskog investiranja ovaj rizik mnogo veći nego kod uobičajnih kreditnih aranžmana kod poslovnih banaka. Jednd od opcija za pokrivanje tih rizika je dogovaranje da je investitor ima većinski udio vlasništva u kompaniji, koji će prepisati nazad na vlasnika ideje dokle god se ne isplati biznis. Druga opcija koja bi mogla da bude zanimljiva je da se kao vlasnik biznisa 100% upiše vlasnik ideje, s tim da bi investitor imao zalogu nad kompletnim udjelom tog Društva. Svakako, tu ima mnogo opcija o kojima se može govoriti i koje postojeći pravni okvir može podržati.

Iz ovakve sinergije fizičkog lica koje ima slobodna sredstva i preduzetnika koji ima ideje rađaju se neke od najboljih poslovnih rješenja. Ovdje ne treba samo posmatrati samo kolokvijalno, pa govoriti kako se iz takvih opcija rodio jedan Google, Amazon, Yahoo i slično, nego su se rodili i brojni dobri mali biznisi koje danas imamo oko sebe. Ne treba zaboraviti da i u našim malim gradovima kafići, sitna proizvodnja, sitni uslužni biznis često su se rodili iz koncepta o kome govorimo. Često se u medijima govori kako strani investitori treba da dođu, a zapravo istina je da postoje domaći investitori sa značajno akumuliranim sredstvima, ali kojima treba podrška u institucionalnom smislu i malo vjetra u leđa. Kakva bi to bila odlična energija!

Šire posmatrano, odlazak mladih ljudi iz naših krajeva nije samo rezultat loše ekonomske situacije, već i nedostatak podrške sistema. Na žalost, iako se neke političke elite zaista bore da omoguće podrku preduzetništvu, još uvijek pravni i insitutcionalni okvir ne daje prostora dovoljno da se mladi ljudi sa idejama podrže do kraja, pa oni u takvoj konstalaciji snaga odlaze. Treba pozdraviti da sadašnja Vlada Republike Srpske ima mlade ljude za ministre koji se zaista istinski bore za novu generaciju preduzetnika i svako ko bi rekao drugačije ne bi bio u pravu. Potrebno je dodatno kreirati institucionalni okvir koji će dati još veći impuls stvaraocima ideja, nove energije i unošenju jedne revolucije u način kako se pravi biznis. Svakako, pored podrške anđeoskim investitorima, važno je rastopiti neke predrasude da svi treba da rade u državnim firmama, da su privatnici prokletnici, da je san raditi od osam do četiri, a ostatak dana provesti po kafićima. Samo zajedno možemo uspjeti u tome, jer vremena novih ideja su tek pred nama.


Ovaj članak je objavljen u časopisu The Prestige, julski broj 2019.

www.theprestige.ba


AKS pruža kompletnu uslugu za investitore, od osnivanja kompanija, do stvaranja kolaterala koji su održivi, ali neopterećujući za ljude sa idejama.

Korporativno odjeljenje

Aljoša Vasiljević 055 230 000
Nemanja Radusinović 051 921 500

fondacija-jdp

Advokatska kancelarija Stevanović postala je prijatelj Fondacije Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu

Direktor Fondacije Jugoslovenskog dramskog pozorišta Nikola Đuričko i Advokatska kancelarija Stevanović potpisali su ugovor o sponzorstvu, kojim je naša kuća postala sa najvećim ponosom prijatelj Fondacije Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu.

Jugoslovensko dramsko pozorište osnovano je 1947. godine kao reprezentativno pozorište nove Jugoslavije. Mnogi najznačajniji glumci iz Zagreba, Novog Sada, Sarajeva, Splita, Ljubljane i drugih gradova pozvani su da učestvuju u stvaranju ovog pozorišta.

1947. godine, reditelj Bojan Stupica je postavljen na čelo kuće kao umetnički rukovodilac. On i kritičar Eli Finci postavili su temelje repertoarske orijentacije JDP-a kao pozorišta visokog literarnog nivoa. To će ostati kao osnovna orijentacija JDP-a do današnjeg dana, s tim da je, pored literarnog, element scenskog dobio ravnopravno mesto. Tada je sakupljeno oko 60 probranih glumaca, među kojima su poslednjih petoro živih bili Marija Crnobori, Mira Stupica, Branka Veselinović, Mlađa Veselinović i Kapitalina Erić. Jugoslovensko dramsko pozorište je nastalo na mestu jahačke škole, adaptirana je konjušnica i pretvorena u scenu.

Prva predstava je odigrana 3. aprila 1948. a reč je o komadu „Kralj Betajnove“ Ivana Cankara u režiji Bojana Stupice. Ovaj dan se obeležava kao dan JDP-a i tog datuma se dodeljuju godišnje nagrade.

Prve sezone prošle su u znaku prikazivanja svetske i domaće klasike: Čehov, Goldoni, Šeridan, Ostrovski, Lope de Vega, Gorki, Šo, Šekspir, Plaut, Rasin, Molijer, Ibzen, Lorka, a od domaćih klasika Cankar, Držić, Sterija, Jakšić i Nušić.

Reditelji koji su u to vreme stvorili slavu JDP-a, (Bojan Stupica, Mata Milošević i Tomislav Tanhofer) bili su već između dva rata pod uticajem evropskog modernizma što je bilo vidljivo i u njihovim predstavama.

Od sredine osamdesetih teatrolog Jovan Ćirilov, u svojih četrnaest upravničkih sezona, ustoličava JDP kao reprezentativno pozorište savremenog scenskog izraza u okvirima širim od bivše države.

JDP je izgorelo do temelja 17. oktobra 1997, navodno zbog greške na instalacijama.

Pozorište je ponovo sagrađeno, a Velika scena je iznova otvorena 23. maja 2003. predstavom „Rodoljupci“ Jovana Sterije Popovića u režiji Dejana Mijača. Glumac Branko Cvejić je bio zamenik direktora, a od 12. jula 2002. je direktor JDP-a. Reditelj Gorčin Stojanović je bio direktor od 2001. a umetnički direktor je od 12. jula 2002. Velika scena sada nosi ime velikana srpske glumačke scene, Ljube Tadića.

Od 2003. do danas obnovljeno Jugoslovensko dramsko pozorište postavilo je tekstove Čehova, Šekspira, Bulgakova, Vedekinda, Andrejeva, fon Horvata, Ostrovskog, Hera, Labjuta, Hristića, Dukovskog, Srbljanovićeve, Markovićeve… Otvorena je i treća scena pozorišta, Studio JDP-a, eksperimentalna scena za mlade autore.

dfsdfs

Arbitražni tim AK Stevanović dobio spor u Londonu

Pred Arbitražnim sudom pri Međunarodnoj trgovačkoj komori ( International Chambre of Commerce , ICC Paris), sa sjedištem arbitraže za konkretan predmet u Londonu, AK Stevanović zastupala je klijenta, domaću kompaniju, protiv velike međunarodne korporacije u postupku koji je trajao skoro tri godine, a radi neosnovanog raskida ugovora i naknade štete, te povrata robe.

Postupak je vođen po zakonima Engleske i Welsa, a tročlano vijeće su činile međunarodne sudije i stručnjaci iz sfere trgovačkog i arbitražnog prava.

Sa najvećim zadovoljstvom, arbitražni tim Advokatske kancelarije Stevanović može da objavi da je uspio u ovom sporu. Predmet spora bilo je pitanje neosnovanog raskida ugovora, kao i pitanje naknade štete, a jedan od glavnih pravnih problema bilo je tumačenje pravnog instituta Estopel by Convention, kao i primjene različitih precedenata na konkretnu pravnu situaciju.

Arbitražni tim predvođen je Milošem Stevanovićem činili su Aleksandra Lugonja i Ivan Vasić.

srbijagas-in

Miloš Stevanović imenovan za savjetnika generalnog direktora “Srijagasa” Dušana Bajatovića

Nakon nedavno završene akvizicije kompanije “Bijeljina-Gas” d.o.o. Bijeljina od strane “Srbijagasa”, advokat Miloš Stevanović iz AK Stevanović imenovan je za savjetnika generalnog direktora gospodina Dušana Bajatovića, a za pitanja daljih investicija i razvoja “Srbijagasa” na tertioriji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Podsjećamo, “Bijeljina-Gas” d.o.o. je domaći gradski distributer gasa koji je sagradio oko 320 kilometara gasne mreže po cijeloj opštini, te je sagradio gasovod Šepak – Bijeljina u cjelosti. “Srbijagas” kupio je 80% “Bijeljina-Gasa”, dok ostalih 20% u vlasništvu Grada Bijeljina.

“Srbijagas” ima strateški dugoročne planove kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, pa ova prva investicija je pokazatelj opredjeljenosti za rast i razvoj kompanije, kako bi se što prije omogućilo da građani Bijeljine imaju kvalitetnog snabdjevača gasom.