Naši krajevi često su definisani kao „emerging market“, tj. tržišta koja su tek u povoju i koja svojim aktivnostima predstavljaju začetak poslovne kulture koja dobija svoje pozicioniranje na globalnom mjestu. Republika Srpska, a svakako i Bosna i Hercegovina, tek treba da se posvete kreiranju poslovnog okruženja u kome će se svako ko investira pa makar i jednu marku osjećati sigurno i vjerovati da sudski sistem omogućava povrat svake investicije, na fer i razuman način.
U tom smislu, jedna od tema o kojoj se još uvijek ne govori kod nas, ali koja će sigurno u vrlo kratkom roku dobiti svoje mjesto je pojava tzv. „angel investing“ (anđeoskog investiranja). U kratkim definicijama, anđeoski investitor je pojedinac ili kompanija, a često i fond, koji ulaže u poslovne ideje jednog ili grupe lica koja nemaju obično ništa da ponude kao garancije za svoj biznis osim te ideje. Faktički, to su investitori koji djeluju vrlo često i hazarderski: kao garancije za ulaganja ne dobijaju ništa osim akcija u kompaniji koju će finansirati, odnosno udjele u društvu sa ograničenom odgovornošću. Podsjećanja radi, bankarski sektor u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ubraja se u red visoko konzervativnih bankarskih tržišta, pa u tom smislu ne treba da čudi činjenica da se banke, iako prelikvidne, često odlučuju da ne finansiraju start up kompanije, imajući u vidu visoko postavljene uslove rezrevisanja sredstava na kredite koji nisu pokriveni dobrim kolateralima.
Anđeosko investiranje je zato idealna solucija za ljude koji imaju ideje. Investitori ovog tipa su najčešće fizička lica, dakle pojedinci, koji su uspjeli da akumuliraju odgovarajuća sredstva i koji su spremni da nose rizike investiranja u biznis koji je tek negdje dobro razrađena misao. Međutim, ne treba da buni da li u našem poslovnom okruženju već ima ovakvih načina investiranja. Svakako da ima, međutim, ono što nedostaje je institucionalni okvir koji bi ovaj vid investiranja podržao značajnije, a time i uveo poreske olakšice ili druge beneficije iz razloga što „anđeli investitori“ dirketno utiču na stvaranje nove vrijednosti, zapošljavanje ljudi, ali isto tako i kapital stavljaju u pogon. Nije nešto novo kod nas, da se sva prijatelja, poznanika ili dva rođaka i silčno, nađu, dogovore da krenu u biznis i on počne da funkcioniše. Samo je potrebno da se na adekvatan način postojeći pravni sistem redefiniše u dijelu podrške ovakvoj vrsti preduzetništva, ali isto tako i da se postavi odgovarajući okvir koji će i poreski i računovodstveno tretirati ovu investiciju.
Anđeosko investiranje povlači mnogo pitanja za sobom. Jedno od najinteresantnijih svakako jeste pravno i način kako kroz sadašnje pozitivne propise organizovati investiranje. Naravno, glavna stvar je definisati kako i na koji način da se investitor osigura da ono što daje jeste zaštićeno. Ovdje postoji očigledno visok rizik investicije, pa moglo bi se govoriti čak i hazarderski. Ali, moramo da se prisjetimo da bez rizikovanja nema profita, s tim da je kod anđeoskog investiranja ovaj rizik mnogo veći nego kod uobičajnih kreditnih aranžmana kod poslovnih banaka. Jednd od opcija za pokrivanje tih rizika je dogovaranje da je investitor ima većinski udio vlasništva u kompaniji, koji će prepisati nazad na vlasnika ideje dokle god se ne isplati biznis. Druga opcija koja bi mogla da bude zanimljiva je da se kao vlasnik biznisa 100% upiše vlasnik ideje, s tim da bi investitor imao zalogu nad kompletnim udjelom tog Društva. Svakako, tu ima mnogo opcija o kojima se može govoriti i koje postojeći pravni okvir može podržati.
Iz ovakve sinergije fizičkog lica koje ima slobodna sredstva i preduzetnika koji ima ideje rađaju se neke od najboljih poslovnih rješenja. Ovdje ne treba samo posmatrati samo kolokvijalno, pa govoriti kako se iz takvih opcija rodio jedan Google, Amazon, Yahoo i slično, nego su se rodili i brojni dobri mali biznisi koje danas imamo oko sebe. Ne treba zaboraviti da i u našim malim gradovima kafići, sitna proizvodnja, sitni uslužni biznis često su se rodili iz koncepta o kome govorimo. Često se u medijima govori kako strani investitori treba da dođu, a zapravo istina je da postoje domaći investitori sa značajno akumuliranim sredstvima, ali kojima treba podrška u institucionalnom smislu i malo vjetra u leđa. Kakva bi to bila odlična energija!
Šire posmatrano, odlazak mladih ljudi iz naših krajeva nije samo rezultat loše ekonomske situacije, već i nedostatak podrške sistema. Na žalost, iako se neke političke elite zaista bore da omoguće podrku preduzetništvu, još uvijek pravni i insitutcionalni okvir ne daje prostora dovoljno da se mladi ljudi sa idejama podrže do kraja, pa oni u takvoj konstalaciji snaga odlaze. Treba pozdraviti da sadašnja Vlada Republike Srpske ima mlade ljude za ministre koji se zaista istinski bore za novu generaciju preduzetnika i svako ko bi rekao drugačije ne bi bio u pravu. Potrebno je dodatno kreirati institucionalni okvir koji će dati još veći impuls stvaraocima ideja, nove energije i unošenju jedne revolucije u način kako se pravi biznis. Svakako, pored podrške anđeoskim investitorima, važno je rastopiti neke predrasude da svi treba da rade u državnim firmama, da su privatnici prokletnici, da je san raditi od osam do četiri, a ostatak dana provesti po kafićima. Samo zajedno možemo uspjeti u tome, jer vremena novih ideja su tek pred nama.
Ovaj članak je objavljen u časopisu The Prestige, julski broj 2019.
AKS pruža kompletnu uslugu za investitore, od osnivanja kompanija, do stvaranja kolaterala koji su održivi, ali neopterećujući za ljude sa idejama.
Korporativno odjeljenje
Aljoša Vasiljević 055 230 000
Nemanja Radusinović 051 921 500